docpriprema za samostalni @ivot
download 
Şikayet Transkript
priprema za samostalni @ivot
PRIPREMA ZA SAMOSTALNI @IVOT Informativni dokument VAZNO MI JE Broj 1, septembar 2009. ODLAZAK IZ JAVNE BRIGE INFORMATIVNI DOKUMENT SADRŽAJ 03 UVODNI ČLANAK Helmut Kutin 04 VAŽNO MI JE: MEĐUNARODNA KAMPANJA O IZLASKU IZ JAVNE BRIGE Véronique Lerch 08 UNAPREĐIVANJE OTPORNOSTI MLADIH LJUDI KOJI ODLAZE IZ JAVNE BRIGE Mike Stein 12 MLADE OSOBE KOJE IZLAZE IZ JAVNE BRIGE: KAKO KOMITET ZA PRAVA DJETETA UN-a ŠTITI NJIHOVA PRAVA Maria Herczog 14 USPJEŠNO ZAGOVARANJE MREŽE MLADIH U BRIZI Renathe Arevoll 16 ŠTA MLADE OSOBE I ODGAJATELJI KAŽU O IZLASKU IZ JAVNE BRIGE 17 POLUSAMOSTALNI ŽIVOT: USPJEŠAN MODEL NASTAVKA BRIGE U ZEMLJAMA CEE/CIS/Baltika Sandra Kuki} 19 DOBRA PRAKSA IZ POLUSAMOSTALNOG ŽIVOTA U FRANCUSKOJ 20 RESURSI U VEZI SA IZLASKOM IZ JAVNE BRIGE © Marko Mägi © Rafif Ben Messalem 22 KORISNI TERMINI IZ OBLASTI IZLASKA IZ JAVNE BRIGE © Robert Fleischanderl 2 IMPRESUM “VAŽNO MI JE - Informativni dokument” je publikacija koja se bavi pitanjima u vezi sa mladim ljudima koji zbog svojih godina izlaze iz brige. Objavljivaće se na engleskom jeziku dvaput godišnje, do 2011. godine. Korištenje u komercijalne svrhe nije dozvoljeno. Članci se mogu umnožavati ako se navede izvor. Datum objavljivanja: septembar 2009. IZDAVAČ: SOS Children‘s Villages International Programme Development, Liaison & Advocacy Office Hermann-Gmeiner-Strasse 51 A-6010 Innsbruck, Austria Tel.: +43/1/310 23 98 10; Fax: +43/1/310 23 98 20 E-mail: [email protected] www.sos-childrensvillages.org ZA SADRŽAJ ODGOVORAN: Christian Posch GLAVNI UREDNIK: Véronique Lerch UREĐIVAČKI TIM: Jenessa B. Bryan, Alan Kikuchi-White, Orlaith King, Annemarie Schlack DOPRINOS DALI: Sylvie Delcroix, Maria Herczog, Orlaith King, Magdalena Krenn, Sandra Kukic, Véronique Lerch, Mike Stein PREVODILAC: Ann Drumond GRAFIČKI DIZAJN, SLAGANJE ŠTAMPE: Manuela Tippl NASLOVNA FOTOGRAFIJA: arhiva SOS VAŽNO MI JE UVODNI ČLANAK Putovanje od djetinjstva do samostalne odrasle osobe je avantura - svi se sjećamo koliko smo bili uzbuđeni kada smo se trebali odseliti ili primiti prvu platu. Određeni aspekti samostalnog života, kao što su traženje stana, nalaženje posla, ulazak u vezu i zasnivanje porodice mogu predstavljati izazov. Pomoć porodice u ovoj važnoj fazi prelaska je od ključne važnosti. Porodica može dati savjet, ponuditi smještaj ako je potrebno, ili pružiti finansijsku pomoć kroz cijeli period obrazovanja. Ali, šta ako mlada osoba nema porodičnu mrežu podrške? Šta ako ta mlada osoba iz različitih razloga nije mogla odrastati u svojoj porodici, i ako je odrasla u okviru alternativnog zbrinjavanja? Mladi ljudi koji izlaze iz okvira alternativnog zbrinjavanja često su ostavljeni bez podrške koja im je potrebna za prolazak kroz ovaj prelazni period. Suviše često moraju da napuste brigu kada su premladi - 18 godina, čak 14 godina, i iznenada. Bez ikoga ko bi ih usmjerio, saslušao ili pružio finansijsku pomoć, mnoge mlade osobe koje izlaze iz javne brige bore se da steknu fakultetsko obrazovanje, nađu posao ili obezbijede stan. Istraživanje pokazuje da su mnoge mlade osobe koje izlaze iz javne brige pod velikim rizikom da postanu beskućnici, nezaposleni ili sa slabo plaćenim zaposlenjem, slabo obrazovani ili da zavise od socijalne pomoći. U skladu sa svojom izjavom o misiji, SOS dječija sela pomažu djeci da oblikuju sopstvenu budućnost i steknu otpornost. SOS dječija sela nastavljaju da finansijski i moralno pomažu mladim osobama koje su u njihovoj brizi, u svim sferama njihovog života: pružanjem obrazovnih programa kao što je stručna obuka, pomaganjem mladoj osobi kroz studije, davanjem savjeta ili pripremom mladih kroz aranžmane za polusamostalni život. Da bi se osiguralo da takve usluge budu dostupne svim mladim osobama u sistemu brige, SOS dječija sela su pokrenula trogodišnju kampanju za poboljšanje tih usluga u Evropi i Centralnoj Aziji. Svi mladi ljudi treba da budu na odgovarajući način pripremljeni za nezavisni život i dobiju podršku koja im je potrebna nakon izlaska iz javne brige. NA KRAJU, SVAKA MLADA OSOBA TREBA DA BUDE U STANJU DA KAŽE: VAŽNO MI JE! HELMUT KUTIN PREDSJEDNIK 3 4 ODLAZAK IZ JAVNE BRIGE INFORMATIVNI DOKUMENT VAŽNO MI JE: MEĐUNARODNA KAMPANJA SOS DJEČIJIH SELA O IZLASKU IZ JAVNE BRIGE Napuštanje doma i početak života kao samostalna odrasla osoba može biti jedan od najizazovnijih koraka u životu svake mlade osobe; samostalnost nakon izlaska iz javne brige može biti posebno zastrašujuća. U mnogim slučajevima se od mladih osoba koje izlaze iz javne brige očekuje da se osamostale dok su veoma mladi, znatno mlađi od njihovih vršnjaka koji odrastaju u biološkim porodicama. Mladi u javnoj brizi se često suočavaju sa izazovima bez uobičajene mreže sigurnosti na koju se mogu osloniti. Za mlade osobe koje napuštaju visoko strukturisano institucionalno okruženje postajanje samostalnim i društveno integrisanim odraslim osobama predstavlja poseban izazov. SOS dječija sela su u januaru 2009.g. pokrenula kampanju za uključivanje u društvo onih mladih osoba koje zbog svojih godina izlaze iz javne brige. Kampanja uključuje mlade koji imaju iskustva sa javnom brigom, akademike i profesionalce iz 15 zemalja širom Evrope i Centralne Azije. Istraživanje u kordinaciji Mike Stein-a (vidi str. 8) pokazuje da prelazak u svijet odraslih u bivšim komunističkim zemljama može biti nagao, i da je veoma često doživljavan kao drugo napuštanje. ŠTA ŽELIMO DA POSTIGNEMO OVOM KAMPANJOM Cilj nam je da se mladim osobama u alternativnom zbrinjavanju u Evropi i Centralnoj Aziji pruži odgovarajuća priprema za izlazak iz javne brige, te da imaju pristup podršci nakon izlaska iz javne brige u skladu sa njihovim individualnim potrebama. U toku naredne tri godine, SOS dječija sela će uključivati mlade osobe u proces odlučivanja, dokumentovati probleme sa kojima se suočavaju mladi koji zbog svojih godina izlaze iz javne brige (u pogledu zapošljavanja, rješavanje stambenog pitanja, obrazovanja ili emocionalne stabilnosti) i prikupiti i razmijeniti primjere dobre prakse u pružanju pomoći u njihovoj tranziciji i sticanju otpornosti; takođe će, prema potrebi, lobirati za promjene u politici i praksi. AUSTRIA CROAT ŠTA PODRAZUMIJEVAMO POD IZLASKOM IZ JAVNE BRIGE U ovoj kampanji, termin izlazak iz javne brige označava pripremu mladih osoba za uspješan prelazak iz sistema brige u samostalni život, kao i pružanje usluga nakon izlaska iz javne brige. Naša kampanja obuhvata sve oblike alternativnog zbrinjavanja, od hraniteljskog do domskog. Kampanja treba da stvori jednake uslove i šanse za mlade koji zbog svojih godina izlaze iz javne brige. GDJE SE VODI KAMPANJA U kampanji učestvuje 15 zemalja širom Evrope i Centralne Azije: Albanija, Austrija, Azerbejdžan, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Hrvatska, Češka Republika, Estonija, Francuska, Gruzija, Njemačka, Kirgistan, Poljska, Ruska Federacija i Uzbekistan. ZAŠTO SE ANGAŽUJEMO U POBOLJŠANJU IZLASKA IZ JAVNE BRIGE Zahvaljujući svom dugogodišnjem iskustvu u pripremi mladih za samostalan život i pružanju usluga nakon izlaska iz javne brige, SOS dječija sela mogu odigrati važnu ulogu u zagovaranju boljih uslova i standarda za izlazak iz javne brige, u partnerstvu s organizacijama koje razmišljaju na isti način. VAŽNO MI JE NEKE ČINJENICE I BROJKE O MLADIMA KOJI IZLAZE IZ JAVNE BRIGE U EVROPI I CENTRALNOJ AZIJI AUSTRIA CROATIA KAMPANJA IMA TRI CILJA: 1) RAZMJENA ZNANJA I PODIZANJE SVIJESTI Zašto želimo da podignemo svijest i podijelimo znanje Mlade osobe koje zbog svojih godina izlaze iz javne brige suočavaju se s brojnim izazovima, ali nedostaju istraživanja o ishodima i njihovoj dobrobiti. Postoji potreba za zvaničnijim podacima o mladima u procesu izlaska iz javne brige, da bi im se više pomoglo. Kako mi to radimo • Prikupljanjem više podataka o izlasku iz javne brige U 11 zemalja su SOS dječija sela izvršila analizu situacije u pogledu mladih osoba koje zbog svojih godina izlaze iz javne brige, i na osnovu zaključaka iz tih nacionalnih analiza pripremiće analizu situacije na međunarodnom nivou. - U Albaniji je zakonom definisano da iz javne brige izlaze djeca starosne dobi od 14 godina. - U Češkoj Republici nedostaje jasno definisan sistem usluga koje se odnose na izlazak iz javne brige: pet ministarstava dijeli nadležnost za sistem brige. - U Estoniji postoje velike regionalne razlike u kvalitetu usluga u vezi sa izlaskom iz javne brige. • Organizovanjem konferencija i okruglih stolova Zajedno s partnerima, SOS dječija sela će organizovati niz konferencija i okruglih stolova da bi omogućili važnim učesnicima da razmijene iskustva u vezi sa pitanjima koja se odnose na izlazak iz javne brige. Jedna od prvih konferencija je u junu 2009.g. održana u Pragu u Češkoj Republici. Konferencija je okupila mlade koji imaju iskustva s javnom brigom, akademike, funkcionere iz relevantnih ministarstava i predstavnike lokalnih organa, odgajatelje i nevladine organizacije. U oktobru 2009.godine, SOS dječija sela će, zajedno s Vijećem baltičkih zemalja, vladom Litvanije i Vijećem Evrope, organizovati međunarodnu konferenciju pod nazivom “Držanje otvorenih vrata: pomoć mladim osobama koje izlaze iz javne brige” u Vilniusu u Litvaniji. • Razmjena znanja U naredne tri godine biće objavljen niz informativnih dokumenata (od kojih je ovo prvi); oni će ponuditi platformu za razmjenu dobre prakse, najnovije informacije o zakonodavstvu i praksi i razgovore s važnim učesnicima. 5 2) SUDJELOVANJE MLADIH I VEĆE OSNAŽIVANJE Zašto želimo da mladi budu glavni akteri kampanje Mlade osobe koje imaju iskustva s javnom brigom su glavni stručnjaci i akteri u sistemu brige. Oni imaju pravo da budu konsultovani u svim procesima koji utiču na njihove živote. Kako osiguravamo da mladi postanu glavni faktori promjene • Mladi su članovi međunarodnih i nacionalnih upravnih grupa projekta; • Nacionalne mreže mladih sa iskustvom u javnoj brizi su podržane i ojačane (vidi dio o formiranju mreže mladih u Azerbejdžanu); • Sudjelovanje mladih osoba sa iskustvom u javnoj brizi se olakšava i podržava na sastancima i konferencijama na kojima se donose odluke o alternativnom zbrinjavanju i društvenim uslugama. 2 FORMIRANJE MREŽE MLADIH OSOBA U BRIZI U AZERBEJDŽANU U Ažerbejdžanu, četvero mladih su članovi tima koji planira i sprovodi nacionalnu kampanju o izlasku iz javne brige. Osigurana je polna ravnoteža, i neki su iz institucionalnog zbrinjavanja, a neki iz brige u okviru porodice iz SOS dječijeg sela. Svaki član tima je odgovoran za drugo pitanje. U februaru 2009,g. su te mlade osobe inicirale formiranje prve mreže mladih u brizi u Azerbejdžanu, “Most za oslanjanje mladih”. Mreža “Most za oslanjanje mladih”. U okviru ove mreže, mladi koji su izašli iz javne brige ili koji zbog svojih godina treba da izađu iz javne brige razgovarali su o izazovima sa kojima se susreću. Ciljevi mreže su i obezbjeđivanje učešća mladih u procesu donošenja odluka, razmjena ideja i iznalaženje rješenja problema. Neki od najčešćih problema su sljedeći: integracija u društvo, zdravstveni problemi, zapošljavanje, obrazovanje i stambeno pitanje. Trenutno su 80 mladih osoba članovi “Mosta za oslanjanje mladih”. © Robert Fleischanderl ODLAZAK IZ JAVNE BRIGE INFORMATIVNI DOKUMENT © Benno Neeleman 6 VAŽNO MI JE 3 POSTOJEĆI MEĐUNARODNI STANDARDI KVALITET ZA DJECU U POGLEDU IZLASKA IZ JAVNE BRIGE 3) POBOLJŠATI POLITIKU I PRAKSU Zagovaranje boljih uslova za izlazak iz javne brige ide ruku pod ruku sa zagovaranjem standarda za kvalitetnu brigu. Mi promovišemo standarde za kvalitetnu brigu u Evropi koje su razvili FICE (Fédération Internationale des Communautés Educatives), IFCO (Međunarodna organizacija hranitelja) i SOS dječija sela u okviru projekta Kvalitet za djecu. Zašto želimo da poboljšamo politiku i praksu u vezi sa izlaskom iz javne brige Četiri standarda su fokusirana na izlazak iz javne brige: • Bez adekvatnog zakonskog okvira, ne može se pružiti odgovarajuća pomoć u vezi sa izlaskom iz javne brige. Kako pokazuje primjer iz Norveške (vidi str. 14), u situaciji kada zakonodavstvo ne pruža jasnu smjernicu o izlasku iz javne brige, to pitanje se zanemari. Standard 15: Proces izlaska iz javne brige je detaljno planiran i realizovan. • Za djecu u alternativnom zbrinjavanju, država je dječiji staratelj i njena dužnost je da ih štiti i osigura donošenje odluka koje su od najboljeg interesa za dijete. Zato je važno da se uloga države ojača u vezi sa svim pitanjima koja se odnose na brigu. Kako podržavamo poboljšanje politike i prakse • unapređivanjem standarda kvaliteta brige (kao što su standardi Kvalitet za djecu i “Smjernice za alternativno zbrinjavanje djece” Ujedinjenih naroda); • praćenjem sprovođenja zakonskih mjera; • učešćem u radnim grupama čiji je cilj izrada novih zakona; i, • razmjenom dobre prakse s onima koji donose odluke i profesionalcima Standard 16: Komunikacija u procesu izlaska iz javne brige se obavlja na koristan i odgovarajući način. Standard 17: Dijete/mlađa punoljetna osoba je osposobljena da učestvuje u procesu izlaska iz javne brige. Standard 18: Praćenje, stalna podrška i mogućnosti kontakta su osigurani. Saznajte više o standardima Kvalitet za djecu na www.quality4children.info Véronique Lerch je menadžer projekta “Važno mi je”, međunarodnog projekta o izlasku iz javne brige u Evropi i Centralnoj Aziji. Ona radi u Odjelu za razvoj programa SOS Children’s Villages International. 7 ODLAZAK IZ JAVNE BRIGE INFORMATIVNI DOKUMENT UNAPREĐIVANJE OTPORNOSTI MLADIH LJUDI KOJI ODLAZE IZ JAVNE BRIGE: PORUKE IZ ISTRAŽIVANJA Mike Stein © Joris Lugtigheid 8 VAŽNO MI JE Otpornost se može definisati kao kvalitet koji omogućava nekim mladim osobama da pronađu ono što će ispuniti njihove živote bez obzira na nepovoljnu prošlost, probleme ili nedaće koje su možda iskusili ili pritiske koje su doživjeli. Kod otpornosti se radi o savladavanju rizika, nošenju s njima i oporavku. Ali, to se samo odnosi na različita iskustva u pogledu rizika - relativna otpornost za razliku od neranjivosti - kao i starosni i kulturološki kontekst, i vjerovatno će se vremenom razviti. Koje su glavne poruke istraživanja za unapređivanje otpornosti mladih koji izlaze iz javne brige? STABILNOST Vjerovatnije je da će mladi ljudi koji imaju stabilan smještaj u kojem im se pruža kvalitetna briga postići bolje rezultate nego oni koji su doživjeli premještanja i raskide za vrijeme boravka u brizi. Stabilnost ima potencijal da dvostruko unaprijedi otpornost. Prvo, pružanjem mladim osobama toplog i nadoknađujućeg odnosa sa starateljem - ili kompenzacijski sigurnu privrženost koja sama po sebi može smanjiti vjerovatnoću od prekida smještaja, i doprinijeti dobrobiti. Drugo, što ne mora zavisiti od prvog, stabilnost može osigurati kontinuitet u brizi u životu mladih, čime im se može pružiti sigurnost i doprinijeti pozitivnim ishodima u pogledu obrazovanja i karijere. POZITIVAN OSJEĆAJ IDENTITETA Pomoć mladima koji zbog godina izlaze iz javne brige da razviju pozitivan identitet povezana je sa sljedećim: prvo, kvalitet brige i privrženost koju dožive mlade osobe o kojima se vodi računa - značajan faktor unapređivanja otpornosti kako je obrazloženo u prethodnom tekstu; drugo, njihovo poznavanje i shvatanje sopstvenog porijekla i lične istorije; treće, njihovo iskustvo u pogledu načina na koji ih ljudi doživljavaju i reaguju na njih; i konačno, način na koji oni vide sami sebe i prilike koje imaju da utiču na sopstvenu biografiju i da je oblikuju. OBRAZOVANJE I PREKRETNICE Istraživačke studije o mladim osobama koje izlaze iz javne brige uporno pokazuju niži stepen obrazovanosti i sudjelovanje koje je iznad najnižeg uzrasta u kojem se završava školovanje, u poređenju s drugim mladim ljudima. Dobri školski rezultati su povezani sa stabilnošću smještaja, polom (djevojke su uspješnije od mladića), starateljem koji je izuzetno posvećen pružanju pomoći mladoj osobi u obrazovanju, te sredinom koja podržava i podstiče učenje. Time se mogu obuhvatiti i djeca hranitelja koja pružaju pomoć i služe kao uzor. Takođe postoje dokazi da mlade osobe koje su imale nekoliko smještaja mogu postići uspjeh u školi ako ostanu u istoj školi, u kojoj se održavaju pozitivna prijateljstva i kontakti sa nastavnicima koji su spremni da pomognu. Škola ili sama javna briga takođe mogu dovesti do prekretnice - otvoriti vrata za učestvovanje u brojnim slobodnim ili vannastavnim aktivnostima koje mogu dovesti do novih prijateljstva i mogućnosti, uključujući učenje o sposobnostima i razvijanje emocionalne zrelosti - tako unapređujući otpornost. PRIPREMA ZA IZLAZAK IZ JAVNE BRIGE Priprema za izlazak iz javne brige takođe može pružiti mladim osobama mogućnosti za planiranje, rješavanje problema i učenje o novim sposobnostima - sve što predstavlja faktore otpornosti. Time se mogu obuhvatiti i razvijanje vještina da se brinu sami o sebi - lična higijena i zdravlje, uključujući seksualno zdravlje; praktične vještine - finansije, kupovina, kuvanje i čišćenje; te sposobnost za održavanje međuljudskih odnosa - održavanje niza formalnih i neformalnih odnosa. Priprema treba biti cjelovita, i pridavati jednaku važnost praktičnim, emocionalnim i međuljudskim vještinama. © Katerina Ilievska ŠTA JE OTPORNOST? 9 10 ODLAZAK IZ JAVNE BRIGE INFORMATIVNI DOKUMENT U poređenju s njihovim vršnjacima iz opšte populacije, većina mladih koji izlaze iz javne brige moraju se boriti sa izazovima i odgovornostima koje nose velike promjene u njihovom životu, izlaskom iz starateljske brige ili institucionalne brige i formiranjem doma, napuštanjem škole i ulaskom u svijet rada, ili obrazovanjem ili obukom nakon 16 godina, ili roditeljstvom, u mnogo mlađoj dobi. © Senad Gubelic PRELASCI MLADIH OSOBA IZ JAVNE BRIGE Ukratko, mnogi su skratili i ubrzali prelazak u svijet odraslih. To predstavlja prepreku u unapređivanju njihove otpornosti u smislu da im je uskraćena psihološka mogućnost i prostor da se fokusiraju - da se bave problemima vremenom, što je način na koji se većina mladih osoba bori s problemima tranzicije. U unapređivanju otpornosti za vrijeme perioda prelaska pomoći će sljedeće: pružanje prilike mladima za postepeniji prelazak iz javne brige; pružanje mladima emocionalne i praktične pomoći koja će im biti potrebna u njihovim ranim dvadesetim; obezbjeđivanje psihološkog prostora mladima da se vremenom izbore sa izazovima. ŽIVOT MLADIH NAKON IZLASKA IZ BRIGE Međunarodno istraživanje je pokazalo da su mladi koji zbog svojih godina izlaze iz javne brige vjerovatno socijalno najisključenija grupa mladih ljudi u društvu. Međutim, primjena okvira otpornosti takođe pokazuje da postoje razlike u grupama prema rezultatima, odnosno između onih koji uspješno “idu dalje”, onih koji “preživljavaju”, ili koji samo prolaze, i onih koji se “muče”. U opštem smislu, dokazi pokazuju da su ovi različiti putevi povezani sa kvalitetom brige koju su primili, njihovim prelaskom iz javne brige i podrškom koju primaju za vrijeme i nakon izlaska iz javne brige. Ono što može promijeniti njihove živote, ili unaprijediti njihovu otpornost jeste lična i profesionalna podrška koju mlade osobe primaju nakon izlaska iz javne brige. Stručni radnici iz oblasti izlaska iz javne brige u velikoj mjeri mogu pomoći ovim mladim lju- dima podržavajući ih i pomažući im da nađu smještaj i finansijsku pomoć, obrazovanje i karijeru, i pristup zdravstvenim i socijalnim službama. I mentorstvo, uključujući mentorstvo od strane mladih koji su već izašli iz javne brige, može pomoći mladima na njihovom, putu u svijet odraslih, i ponuditi im drugačiju vrstu odnosa od profesionalne podrške ili problematičnih porodičnih odnosa. ZAKLJUČAK Za unapređivanje otpornosti mladih osoba koje izlaze iz javne brige biće potrebna sveobuhvatnija reagovanja tokom njihovog životnog puta: osiguravanjem visoko kvalitetne brige koja bi kompenzirala njihovo štetno iskustvo prije ulaska u javnu brigu, kroz stabilnost i kontinuitet; kroz pomoć da razviju pozitivan osjećaj identiteta, kao i pomoć u prevazilaženju obrazovnih nedostataka; kroz stručnu pomoć mladima koji imaju probleme sa mentalnim zdravljem i čije su potrebe složene prirode; kroz pružanje mladim ljudima mogućnosti za postepeniji prelazak iz javne brige, sličniji normativnim tranzicijama, i kroz pružanje tekuće, dugotrajnije podrške njihovim ulaskom u svijet odraslih. VAŽNO MI JE PROFESOR MIKE STEIN Mike Stein je profesor koji se bavi istraživanjem u Odjelu za istraživanje socijalne politike na Univerzitetu Jork. U proteklih 25 godina istraživao je probleme i izazove sa kojima se suočavaju mladi koji zbog godina izlaze iz javne brige. On se bavio i istraživanjem iskustava mladih koji su pobjegli od kuće, kao i iz javne brige, i mentorstvom za mlade koji izlaze iz javne brige. On je usmjerio prvu studiju o mladim osobama koje zbog godina izlaze iz javne brige u Engleskoj i Škotskoj. Bio je uključen i u pripremu materijala iz oblasti najbolje prakse i obuke, a konsultovan je i u vezi sa razvijanjem usluga koje se odnose na izlazak iz javne brige na međunarodnom nivou, te zakonodavstvom o izlasku iz javne brige u Velikoj Britaniji. Mike Stein je izuzetno mnogo objavljivao u ovoj oblasti (vidi www.york.ac.uk/spru) MEĐUNARODNA MREŽA ISTRAŽIVANJA O PRELASKU IZ JAVNE BRIGE U SVIJET ODRASLIH Zajedno s profesorom Hariet Ward-om i Emily Munro, Mike Stein je i koordinator Međunarodne mreže istraživanja o prelasku iz javne brige u svijet odraslih (orig. INTRAC) i jedan od urednika knjige “Tranzicija mladih osoba iz javne brige u svijet odraslih, međunarodno istraživanje i praksa” (Stein i Munro (urednici), koja se zasniva na istraživanju obavljenom u 16 zemalja i koju je prošle godine objavila Jessica Kingsley. Mreža trenutno broji 25 članova iz 17 zemalja širom svijeta. INTRAC ima tri cilja: • da razmjenjuje istraživačka saznanja o problemima, izazovima i rezultatima koji se odnose na mlade koji kreću na put iz javne brige u svijet odraslih; • da istraži društvene, političke i pravne strukture koje podržavaju ili sprečavaju prelaske u svijet odraslih; da razviju zajedničke istraživačke inicijative u cilju sticanja saznanja koja mogu oblikovati razvoj politike u ovoj oblasti; • da ispita kako istraživačka saznanja mogu biti iskorištena u oblikovanju razvoja politike na državnoj i međunarodnoj osnovi. Ukoliko želite da saznate više o INTRAC-u, pogledajte njihove web-stranice: http://info.lut. ac.uk/rsearch/ccfr/INTRAC/website1/about. html 11 12 ODLAZAK IZ JAVNE BRIGE INFORMATIVNI DOKUMENT © Robert Fleischanderl MLADI KOJI IZLAZE IZ BRIGE: KAKO KOMITET ZA PRAVA DJETETA UN-a ŠTITI NJIHOVA PRAVA Maria Herczog Proteklih godina je Komitet za prava djeteta UN-a posvećivao sve veću pažnju položaju djece i mladih osoba bez roditeljskog staranja i unaprijedio razvoj standarda za usmjeravanje primjene UN Konvencije o pravima djeteta (UNCRC) na tu djecu. Stoga se na Konvenciju zaista može gledati kao na sredstvo koje pruža okvir za primjenu holističkog modela za izlazak iz javne brige, iako to nije decidno navedeno u Konvenciji. Važno je napomenuti da Odbor UN-a shvata pojam “izlazak iz javne brige” u širem smislu, obuhvatajući tako: djecu koja izlaze iz sistema brige da bi se vratila u svoje biološke porodice, ili prilikom usvojenja, itd. UNCRC je najvažnija za pripremu za izlazak iz brige, jer nudi zaštitu do 18 godina starosti. Drugi instrumenti za ljudska prava se zatim mogu iskoristiti za zaštitu i unapređenje prava mladih koji izlaze iz javne brige kao mlađe odrasle osobe. ZAŠTO KOMITET UN-A ZA PRAVA DJETETA POSVEĆUJE SVE VIŠE PAŽNJE POLOŽAJU MLADIH KOJI IZLAZE IZ JAVNE BRIGE? • Mnogi mladi ljudi izlaze iz sistema javne brige prije nego što navrše 18 godina, nekada čak i sa 14 godina starosti (kao što je slučaj sa Albanijom). U Velikoj Britaniji gotovo polovina mladih ljudi napušta smještaj u okviru javne brige prije 18. rođendana. • Istraživanje ukazuje da su mladi koji izlaze iz javne brige pod velikim rizikom da budu isključeni iz društva. Primjetne su razlike između različitih grupa mladih koji izlaze iz javne brige (vidi članak Mike Stein-a). Neke mlade osobe su veoma uspješne i otporne, što je rezultat brojnih faktora. Iako se još uvijek ne zna dovoljno o tim faktorima, čini se da su u većini slučajeva djetinjstvo, prve godine života, priroda problema koji su doveli do alternativnog staranja i vrijeme provedeno u okviru javne brige snažno uticali na ishode. Svi ovi faktori (npr. stabilni smještaj, kontakt sa biološkom porodicom) predstavljaju za Odbor razlog za zabrinutost kada dobije izvještaje država potpisnica. • Kvalitetna priprema za izlazak iz javne brige nije u socijalnom radu manje važna od očuvanja porodice, sprečavanja odvajanja, itd., i ključna je komponenta u pružanju kvalitetne brige. Ukoliko, u cjelini, kvalitet i profesionalizam sistema brige nisu dobro osmišljeni i vođeni, kako onda mladi mogu biti dobro pripremljeni za izlazak iz brige? • U mnogim prilikama su i članovi Komiteta preporučivali primjenu UN Priručnika o ljudskim pravima i socijalnom radu kako bi osigurali da profesionalci budu upoznati sa potrebama onih koji su obuhvaćeni sistemom brige, uključujući planiranje i pripremu mladih za izlazak iz javne brige. JEDAN DAN POSVEĆEN DJECI U ATERNATIVNOJ BRIZI komitet za prava djeteta je odlučio da posveti dan opšte rasprave u 2005.g. “Djeci bez roditeljskog staranja” VAŽNO MI JE 13 Na primjer, smjernice preporučuju jasan plan sa dobro razrađenim vremenom, koji je sačinjen prema posebnim potrebama, sposobnostima i sklonostima svake mlade osobe koja izlazi iz javne brige. Ovaj plan, sačinjen uz punu konsultaciju s tom mladom osobom, treba da bude usmjeren na podsticanje te osobe u pravcu oslanjanja na samu sebe i u pravcu potpune integracije u život zajednice kao mlađe odrasle osobe. Nakon izlaska iz brige, mladim ljudima je često potrebna podrška u pristupu odgovarajućem smještaju, mogućnostima zapošljavanja, prilikama za dalje stručno usavršavanje i obrazovanje, te drugim relevantnim uslugama u vezi sa periodom nakon izlaska iz brige. kako bi poboljšao primjenu Konvencije u pogledu prava djece u alternativnoj brizi i da utvrdi najvažnija pitanja u vezi s njom: pravni okvir, politike za podršku porodici i alternativno zbrinjavanje, i načine povećanja učestvovanja djece. Jedan od rezultata tog dana bio je preporuka Komiteta da se organizuje stručni sastanak na kojem bi se pripremio skup standarda u vezi sa alternativnim staranjem. Projekat UNICEF-a i Međunarodne socijalne službe (ISS) je ranije već dao istu preporuku i njen nacrt je razmotrio Komitet, zajedno sa članovima ekspertne grupe. Brazilska vlada je preuzela važnu ulogu u pružanju pomoći u izradi relevantnih smjernica. U junu 2009.g. Komitet za ljudska prava je preporučio da smjernice treba da odobri Generalna skupština Ujedinjenih naroda. NOVI INSTRUMENT USKORO NA RASPOLAGANJU: SMJERNICE ZA ALTERNATIVNO ZBRINJAVANJE DJECE Kada se usvoje, ove smjernice će poseban naglasak imati na zaštiti djece i mladih u javnoj brizi. One su razvijene kako bi se osiguralo da je odluka da se dijete stavi pod javnu brigu neophodna, te da je pružena briga dobra za dijete. Dio kvalitetne brige je, naravno, priprema za izlazak iz javne brige, a u pasusima 130-135, smjernice daju korisnu sliku kako to treba da izgleda. Cilj smjernica je da se uspostave osnovni profesionalni, etički i proceduralni principi zasnovani na UNCRC koji se bave svim relevantnim pitanjima u vezi sa djecom bez roditeljskog staranja. Za članove Komiteta, izrada smjernica, te rasprave u vezi sa ovim pitanjima su od izuzetne pomoći u podizanju svijesti i osiguravanju odgovarajuće pažnje za vrijeme razgovora sa državnim akterima, NVO, stručnjacima, profesionalcima i djecom. Smjernice takođe treba da posluže proširivanju domena izvještaja koji se podnose Komitetu. Maria Herczog je sociolog čije su glavne oblasti istraživanja dobrobit i zaštita djeteta. Autor je nekoliko knjiga i dijelova knjiga o ovim pitanjima i od 1992.g je glavna urednica mađarskog profesionalnog časopisa “Porodica, dijete, mladi” i predsjedavajuća udruženja s istim nazivom. Vanredni je profesor na koledžu Eszterhazy Karoly Teacher’s College, Odsjek socijalne pedagogije. Pored akademskog rada, Maria Herczog je u središtu pažnje Svjetsku zdravstvenu organizaciju (WHO) na državnom nivou u pogledu sprečavanja nasilja, i član je odbora Eurochild od 2008.,kao i Odbora EU za ekonomska i socijalna pitanja od 2004. Od februara 2007.g., član je Komiteta UN za prava djeteta. 1 www.ohchr.org/Documents/Publications/training1en.pdf 2 Priručnik za primjenu CRC, UNICEF, Ženeva, 2008., str. 278 3 www2.ohchr.org/english/bodies/crc/docs/discussion/recommendations2005.doc 14 ODLAZAK IZ JAVNE BRIGE INFORMATIVNI DOKUMENT © Katerina Ilievska Renathe Arevoll © SOS archives USPJEŠNO ZAGOVARANJE MREŽE MLADIH U BRIZI VAŽNO MI JE 15 služila interesima mladih u javnoj brizi. Njen prvi cilj bio je doprinos vraćanju usluga u vezi sa izlaskom iz javne brige u norveški sistem dječije zaštite. VRAĆANJE USLUGA U VEZI SA IZLASKOM IZ JAVNE BRIGE U PROGRAM RADA NA PITANJU DJEČIJE ZAŠTITE U NORVEŠKOJ Prvi norveški zakon o dječijoj zaštiti iz 1953.g. obuhvatio je propise o brizi nakon izlaska iz javne brige do 23 godine starosti. To je odbačeno kada je, na osnovu mišljenja javnosti da je sistem dječije zaštite prečesto i prebrzo intervenisao, 1992.g. usvojen novi zakon kojim se smanjila nadležnost sistema za dječiju zaštitu. Sada mladi mogu da izaberu da izađu iz javne brige sa 18 godina starosti, gubeći mogućnost da promijene svoju odluku da više ne koriste usluge nakon izlaska. U narednim godinama zakonodavstvo nije istaklo nikakvu dužnost lokalnih organa da pomognu mladima nakon navršenih 18 godina. Međutim, organi vlasti su imale mogućnost da toj mladoj osobi ponude usluge do njenog 20. rođendana, ali samo ako je o tome donesena odluka prije nego što je ta osoba navršila 18 godina. To je dovelo do pasivnosti u dječijoj zaštiti, i temin “nakon izlaska iz javne brige” je nestao iz norveškog rječnika u vezi sa dječijom zaštitom. SNAŽAN GLAS MLADIH U DEBATI Poslije par godina, nekoliko radnika i organizacija su otvorili raspravu o problemima u vezi sa mladima koji izlaze iz javne brige bez pripreme i pomoći. Rezultat toga je mreža mladih Lfb (Landsforeningen for barnevernsbarn) koja je formirana 1997.g. kako bi 1998.g. parlament je usvojio novi zakon. Prema tom zakonu, kada dijete to odobri, mjere primjenjivane prije nego što dijete navrši 18 godina mogu se i dalje primjenjivati ili zamijeniti drugim mjerama - uključujući pomoć iz oblasti socijalnog rada, materijalnu pomoć, pomoć u nalaženju smještaja, obrazovanju i radu, terapiji i “kontaktu za pomoć” (befriending) - do 23. godine starosti. Pored toga, lokalni organi su dužni da izvrše procjenu potreba u fazi kada još uvijek ima vremena za pripremu te mlade osobe za život nakon izlaska iz javne brige. Međutim, ovaj novi zakon ne propisuje ništa konkretno u vezi sa pripremom: zato radnici moraju bez zvaničnih smjernica odlučiti koja je dobra praksa u vezi sa pripremom za izlazak. Bez obzira na dokaze da se mladi bolje snalaze kada koriste usluge nakon izlaska iz brige, neke mlade osobe ipak odlučuju da odbace dalje primanje usluga nakon što navrše 18 godina. Jedni od razlozima su umor od tog sistema i želja da odmah stanu na sopstvene noge. U saradnji sa Odjelom za dječija i porodična pitanja, Lfb je izradio prijedlog za ponovno uspostavljanje prava mladih da traže pomoć, čak i ako su je ranije odbili, što će biti dostavljeno parlamentu. U PRAVCU KULTUROLOŠKE PROMJENE U RADU NA DJEČIJOJ ZAŠTITI Bez zvaničnih smjernica, među norveškim socijalnim radnicima je gotovo nestala ta vrsta rada tokom godina u kojima se zakonom nije precizirala obaveza za njegovo obavljanja. Sada kada se zakon fokusira na potrebe mladih kada napuštaju javnu brigu, radnici koji se bave dječijom zaštitom treba da ponovo otkriju i razviju dobru praksu u pripremi za tranziciju i u njenoj podršci. Danas u Norveškoj oko 80% mladih sa navršenih 18 godina ostaju u javnoj brizi. Renathe Arevoll predsjedava Landsforeningenfor barnevernsbarn u Norveškoj. Ima 26 godina, a i sama je odrasla u hraniteljskoj porodici. Za dodatne informacije kontaktirati direktno Lfb, na: [email protected], www.barnevernsbarna.no 16 ODLAZAK IZ JAVNE BRIGE INFORMATIVNI DOKUMENT ŠTA MLADE OSOBE I ODGAJATELJI KAŽU O IZLASKU IZ JAVNE BRIGE MLADI SU ZAISTA UPLAŠENI JER MORAJU OTIĆI KADA NAPUNE 18 GODINA. ČAK SAM ČULA DA NEKI NE ZAVRŠE RAZRED KAKO BI JOŠ JEDNU GODINU OSTALI U DOMU. DALIBORKA IZ HRVATSKE DIVAN JE OSJEĆAJ KADA TE NEKO PITA: “ŠTA ŽELIŠ? ŠTA JE BOLJE? ŠTA JE, PO TVOM MIŠLJENJU, NAJBOLJE ZA TEBE? TO ĆEMO ZAJEDNO URADITI, SAMO NAM RECI”. DALIBORKA IZ HRVATSKE NAKON ODLASKA IZ DOMA, BILA JE IZNENAĐENA KOLIKO JE TEŠKO. S VREMENA NA VRIJEME JE DOBIJALA NEKU POMOĆ OD OCA ILI NEKOG DRUGOG, ALI JE UGLAVNOM MORALA SAMA DA SE SNALAZI. RAZGOVOR S N. DJEVOJKOM IZ ČEŠKE KOJA JE ODRASLA U DJEČIJEM DOMU MI IH NE ZABORAVLJAMO KADA ODU. U NEKIM SLUČAJEVIMA, MOGUĆNOST POVRATKA ČAK I NA KRATKO VRIJEME MOŽE IM PRUŽITI POTREBNU STABILNOST. STARATELJ IZ PORTUGALIJE © Rafif Ben Messalem MLADIMA JE POTREBNO DA PRIME OD ZAJEDNICE MNOGO POMOĆI, POPUT SOCIJALNIH USLUGA, A TAKOĐE JE POTREBNO DA RADE KAKO BI NAPOLJU MOGLI PREŽIVJETI. MLADA OSOBA IZ ALBANIJE DOSTA DJECE KOJA SU RANIJE BILA U HRANITELJSKOJ BRIZI NAKON ZAVRŠENOG BORAVKA U SMJEŠTAJU SU U KONTAKTU, A NEKADA ŽELE DA DOĐU U POSJETU ILI SAMO DA DOBIJU NEKI DOBAR SAVJET TELEFONOM. HRANITELJ IZ ŠVEDSKE VAŽNO MI JE 17 POLUSAMOSTALNI ŽIVOT: USPJEŠAN MODEL NASTAVKA BRIGE U ZEMLJAMA CEE/CIS/BALTIKA Sandra Kuki} ŠTA PREDSTAVLJA PROGRAM ZA POLUSAMOSTALNI ŽIVOT? © Katerina Ilievska Program za polusamostalni život je glavna usluga u vezi sa izlaskom iz javne brige koju pružaju asocijacije SOS dječijeg sela u zemljama iz regije CEE/ CIS/Baltika. Cilj mu je da olakša prelazak u samostalan život, i da kod mladih osoba razvije sposobnosti i vještine za preuzimanje pune odgovornosti za sopstvenu budućnost. Obično ova faza traje najduže 3 godine, nakon čega bi mlada osoba trebalo da bude sposobna da vodi samostalan život bez nastavka pomoći SOS dječijih sela. Za svako dijete koje treba alternativno staranje i koje su nadležni organi smjestili pod brigu SOS dječijeg sela, proces odlaska iz javne brige počinje već u okviru porodice SOS dječijeg sela. Upravo u njoj se postavljaju temelji za buduću samostalnost i samodovoljnost. Sljedeći korak je tranzicija iz porodice SOS dječijeg sela u zajednicu mladih koja ima za cilj da mladoj osobi pruži jasniji pripremni okvir za samostalnost. Po izlasku iz zajednice mladih, postoje razne usluge u vezi sa izlaskom iz javne brige, posebno program za polusamostalni život, kako bi se pomoglo mladima na prelasku u samostalan život kao odrasle osobe koja je dovoljna samoj sebi. GLAVNI CILJEVI PROGRAMA ZA POLUSAMOSTALNI ŽIVOT SU DA SE OSIGURA DA: - mlada osoba ima redovno zaposlenje i redovan prihod; - mlada osoba ima odgovarajući smještaj; - je mlada osoba adekvatno pripremljena da preuzme punu kontrolu nad vlastitim životom i odgovornost za svoj život. KO IMA KORISTI OD PROGRAMA ZA POLUSAMOSTALNI ŽIVOT? Većina mladih u brizi SOS dječijih sela imaju koristi od programa za polusamostalni život. Međutim, postoji nekoliko izuzetnih okolnosti u kojima program za polusamostani život nije prikladan, na primjer, ako je 18 ODLAZAK IZ JAVNE BRIGE INFORMATIVNI DOKUMENT mlada osoba u braku, živi s partnerom ili je samohrani roditelj; ili ako ta mlada osoba služi redovni vojni rok. Za ove mlade ljude se pojedinačno određuju mjere podrške u trajanju od jedne godine prije nego što jedna takva osoba napusti svoju zajednicu mladih. Odgajatelj nastavlja da pruža podršku kao glavna osoba odgovorna za pomoć nakon izlaska iz brige. Zajedno s mladom osobom, odgajatelj utvrđuje i pruža potrebne oblike kontinuirane pomoći nakon izlaska iz javne brige. Takođe treba naglasiti da se ove mlade osobe još uvijek mogu prijaviti u program za polusamostalni život u bilo koje vrijeme u prvoj godini od izlaska iz brige SOS dječijih sela. Konačno, i mjere za praćenje i ocjenu se određuju na nacionalnom nivou. Takođe se prikupljaju najbolje prakse kako bi se program dodatno prilagodio tako da u najvećoj mogućoj mjeri zadovolji individualne potrebe mladih ljudi. Sandra Kukić je savjetnik za razvoj brige o mladima u SOS dječijim selima za regiju CEE/CIS/Baltika. Diplomirani je psiholog i sistemski porodični terapeut. Za SOS dječija sela radi od 2001.g. Prije toga se bavila liječenjem traume i oporavkom u okviru zajednice. ŠTA JE ORGANIZACIONI OKVIR U SOS DJEČIJIM SELIMA? Ukupni kontinentalni okvir izlaska iz brige u regiji zemalja CEE/CIS/Baltika unapređuje i definiše progresivnu i osnažavajuću smjernicu za samostalnost djece i mladih koji izlaze iz javne brige. Polusamostalni život je bio zvanično proglašen glavnim modelom nakon izlaska iz brige za ovu organizaciju u zemljama CEE/CIS/Baltika u junu 2006.g. U granicama kontinentalnog okvira, svaka asocijacija SOS dječijeg sela u zemljama regije CEE/CIS/Baltika ima zadatak da sačini opšte koncepcije za period nakon izlaska iz brige, a posebno za polusamostalni život. Koncepcije svakako treba da budu sačinjene u skladu sa nacionalnim zakonodavstvom, kulturološkim uslovima i društveno-ekonomskom situacijom. Ti nacionalni koncepti utvrđuju kriterije za kretanje prema aranžmanima za polusamostalni život, određuju prioritete u pogledu smještaja i materijalne pomoći, oblike pomoći i smjernice, te detaljnije određuju prava i odgovornosti mlade osobe za vrijeme boravka u programu za polusamostalni život. © Robert Fleischanderl Učenici srednjih škola i studenti predstavljaju posebnu kategoriju u programu za polusamostalni život u SOS dječijim selima. Kod takvih slučajeva, trajanje usluga podrške zavisi od dužine njihovog školovanja. Na taj način, studenti koji pohađaju visokoškolske ustanove mogu imati koristi od programa za polusamostalni život u periodu dužem od 3 godine. KAKO MLADOJ OSOBI ZAISTA IZGLEDA POLUSAMOSTALNI ŽIVOT Mariela iz Bugarske je prešla iz porodice SOS dječijeg sela u zajednicu mladih kada je imala 14 godina. Sa svojom porodicom SOS dječijeg sela živjela je 11 godina, i ostala je u redovnom kontaktu sa svojom SOS majkom koju viđa za vrijeme odmora. U zajednici mladih su bila dva mlada pomagača, i 15 mladih osoba. Ona je imala sopstvenu sobu u kući za mlade i dobijala džeparac svake sedmice nakon što bi zajedno pospremili stan. Krajem avgusta ove godine, otišla je iz zajednice mladih i preselila u svoj stan u gradu. Uskoro će početi da studira i želi da završi studij informatike. Takođe razmišlja da se zaposli i radi pola radnog vremena. VAŽNO MI JE 19 DOBRA PRAKSA POLUSAMOSTALNOG ŽIVOTA U FRANCUSKOJ Maison Claire Morandat Maison Claire Morandat (MCM) su SOS dječija sela osnovala 1986.g., u srcu stare rudarske oblasti na sjeveru Francuske, u društveno-ekonomskom kontekstu koji je bio izuzetno narušen. Sa četiri SOS dječija sela, ova asocijacija sada ima čvrst položaj u regiji Nord-Pas-de-Calais. U centru za mlade², 37 mladića i djevojaka u dobi između 16 i 21 godine u savremenom smještaju primaju obrazovnu i socijalnu pomoć. Svaka mlada osoba živi u svom stanu, u osam garsonijera u okviru jedne zgrade za najmlađe i 29 stanova integrisanih u društvenu strukturu susjedstva, za starije mlade ljude. Usluge podrške se zasnivaju na pojedinačnom ugovoru o obrazovanju koji posebno obuhvata eksperimentisanje mladih polusamostalnim životom. Kanalisani preko službi za dječiju zaštitu ili pravosudni sistem, dvije trećine mladih je došlo sa smještajnih lokacija (hraniteljska porodica, porodice SOS dječija sela, ili institucionalni smještaj). Kada dolaze, sve više mladih je isključeno iz školskog sistema ili bilo kojeg projekta za zapošljavanje. Mnogi imaju složene probleme: problemi u učenju, premećaji u odnosima, prošlost sa fizičkim zlostavljanjem, a u nekim slučajevima su maloljetna lica strani državljani bez roditeljskog staranja. Tako je u 2007.g. MCM izradio strukturu sa osam garsonijera koja pruža direktni nadzor nad svakodnevnim aktivnostima u cilju bolje pripreme mladih za polusamostalni život. Mladi imaju koristi od sigurne i konstruktivne sredine koja će im pomoći da ostvare lične planove i podrži ih u postepenom kretanju prema samostalnosti i društvenoj integraciji. Smješteni najprije u zajedničku zgradu ili u “zajednički boravak”, mladi zatim prelaze u stanove koje mogu zadržati dok ne odu, zahvaljujući sistemu prijenosnih ugovora o zakupu. Organizacija potpisuje ugovor sa vlasnikom, čineći mladu osobu “podstanarem” dok ugovor o zakupu ne pređe na njegovo/njeno ime kada se završi pružanje pomoći. Iako ovo zahtijeva izuzetan stepen umrežavanja, prenosivi ugovori o zakupu se pokazuju veoma fleksibilnim rješenjem koje odgovara problemima u rješavanju stambenih pitanja koja posebno pogađaju mlade ljude. Međutim, pored svega toga, u kontekstu koji je obilježen ograničenom mogućnošću zapošljavanja mladih³, opasnosti od zaduživanja pa tako i izbacivanja iz stana su ipak velike. Zelena knjiga o mladima koju je objavila kancelarija Visokog komesarijata za mlade u julu 2009.g. govori o slabom radu Francuske na pitanjima zapošljavanja mladih i stepenu zaposlenosti u odnosu na opštu populaciju koji je među najgorima u OECD. Navedeno je nekoliko faktora koji su tome doprinijeli, od kojih su najznačajniji: slab razvoj stručnog obrazovanja uz nesklad između obrazovanja i potreba privrede; nedostatak poslova za mlade ljude i dugotrajan prijelaz između prvog posla i stalnog zaposlenja; i konačno, nedostatak podrške za mlade ljude bez zaposlenja ili obrazovanja. U Francuskoj se radni odnos zasniva mnogo kasnije nego u mnogim evropskim zemljama. Samo 46% mladih Francuza između 20 i 24 godine starosti su zaposleni, u poređenju sa 63% mladih u svim drugim zemljama OECD. Mladi koji izlaze iz zaštite djetinjstva u 18. ili najkasnije u 21. godini prečesto plaćaju visoku cijenu za slabu koordinaciju između socijalne politike i politika za porodicu i mlade. 20 ODLAZAK IZ JAVNE BRIGE INFORMATIVNI DOKUMENT © Katerina Ilievska RESURSI U VEZI SA IZLASKOM IZ JAVNE BRIGE VAŽNO MI JE 21 Izvještaj poziva vlasti da na sistematičan i sveobuhvatan način učine više kako bi pomogle djeci koja su provela dio ili čitavo djetinjstvo u alternativnoj brizi. Njime se takođe pokazuje potreba za bavljenjem nejednakim pristupom pomoći i neadekvatnim pružanjem usluga u skladu sa pojedinačnim životnim situacijama. www.childcentre.info © Katerina Ilievska ISTRAŽIVANJE KOJE SU SOS DJEČIJA SELA FRANCUSKE SPROVELA O MLADIM OSOBAMA KOJE ZBOG SVOJIH GODINA IZLAZE IZ JAVNE BRIGE NOVI PROJEKAT O MLADIM OSOBAMA KOJE SU ŽIVJELE U JAVNOJ BRIZI I O OBRAZOVANJU 2008. godine pokrenut je projekat YIPPEE (Young people from a public care background: Pathways to education in Europe) – Mladi koji su živjeli u javnoj brizi: Putevi do obrazovanja u Evropi, u cilju veće spoznaje o obrazovanju nakon obaveznog školovanja mladih ljudi koji su živjeli u javnoj brizi. Istraživanje se bavi postojećom situacijom u vezi sa ovim mladim ljudima, kako bi se shvatili društveni, ekonomski i lični faktori koji pomažu ili ograničavaju učestvovanje u daljem ili visokom obrazovanju za ovu izuzetno zapostavljenu i društveno isključenu grupu mladih muškaraca i žena. Istraživanje obuhvata pet zemalja EU: Danska, Mađarska, Španija, Švedska i Velika Britanija. http://tcru.ioe.ac.uk/yippee DRŽANJE OTVORENIH VRATA: IZVJEŠTAJ VIJEĆA BALTIČKIH ZEMALJA O IZLASKU IZ JAVNE BRIGE Radna grupa Vijeća baltičkih zemalja za saradnju u vezi sa pitanjima ugrožene djece, 2008.g. je objavila izvještaj o pomoći koja je na raspolaganju djeci koja izlaze iz alternativnog staranja u svim zemljama regije Baltičkog mora. SOS dječija sela Francuske objavila su rezultate istraživačke studije o životnim putevima gotovo svih osoba koje su kao djeca živjele u SOS dječijim selima u Marselju, u više od 40 proteklih godina. Studija se bavi aspektima njihovih života nakon izlaska iz brige: njihovim profesionalnim životom, društvenim životom (društvene mreže, integracija) i njihovim privatnim životom (bračni status i roditeljska uloga). Jedno poglavlje se bavi i fazom tranzicije: www.sosve.org/50-Actualites/PDF/ill_80_cahierssos3.pdf POVEZIVANJE SADA RADI BUDUĆNOSTI: IZVJEŠTAJ SA KONFERENCIJE O IZLASKU IZ JAVNE BRIGE Konferencija “Povezivanje sada radi budućnosti” održana je 4. i 5. juna u Montrealu, Kvebek. Konferencija je imala za cilj okupljanje širokog spektra profesionalaca radi razmjene ideja i razmatranja problema i prakse u vezi sa prelaskom ugroženih mladih osoba u samostalni život. Učestvovalo je više od 600 ljudi iz preko 15 zemalja. Neka od izlaganja možete naći na sljedećem linku: www.colloquejeunes2009.enap.ca/site/en/youthconferencepresentation.aspx?sortcode=2.1.2.2 Za više informacija o kampanji SOS dječijih sela o izlasku iz javne brige (vidi str. 5-6), možete se PRETPLATITI NA NAŠ BILTEN (izlazi tri puta godišnje) slanjem e-mail-a na: [email protected] . 22 ODLAZAK IZ JAVNE BRIGE INFORMATIVNI DOKUMENT © Benno Neeleman © SOS archives KORISNI TERMINI IZ OBLASTI IZLASKA IZ JAVNE BRIGE VAŽNO MI JE 23 NASTAVAK BRIGE IZLAZAK IZ JAVNE BRIGE Profesionalna podrška koju mladi dobijaju nakon izlaska iz brige. Priprema mladih u javnoj brizi za prelazak iz sistema brige u samostalni život. Izlazak iz brige uključuje nastavak brige, odnosno profesionalnu podršku koju mladi dobijaju pošto izađu iz javne brige. ALTERNATIVNO ZBRINJAVANJE (TAKOĐE I ZBRINJAVANJE VAN PORODIČNOG DOMA) Formalni ili neformalni angažman koji podrazumijeva brigu o djetetu, najmanje tokom noći, van porodičnog doma, bilo da se radi o odluci sudske ili administrativne vlasti ili nadležnog organa; o inicijativi djeteta, njegovih/njenih roditelja ili staratelja; o spontanoj brizi onoga koji je obezbjeđuje u odsustvu roditelja. Glavni oblici alternativnog zbrinjavanja: institucionalno zbrinjavanje i hraniteljski smještaj, drugi oblici porodičnog zbrinjavanja ili zbrinjavanja sličnog porodičnom, kao što je smještaj u porodicu SOS dječijeg sela MLADA OSOBA KOJA IZLAZE IZ JAVNE BRIGE (TAKOĐE I MLADA OSOBA KOJA ZBOG SVOJIH GODINA IZLAZI IZ JAVNE BRIGE) Mlada osoba koja izlazi iz brige zbog punoljetstva, i koja više nema pravo da bude pod brigom i zaštitom sistema za dječiju zaštitu. DJECA POD BRIGOM (TAKOĐE I DJECA U ALTERNATIVNOM STARANJU, DJECA BEZ RODITELJSKOG STARANJA ILI DJECA KOJOJ JE USKRAĆENO RODITELJSKO STARANJE) Djeca pod brigom na osnovu naredbe suda i djeca koju su lokalne vlasti smjestile pod javnu brigu. Ovaj termin se najviše koristi u Velikoj Britaniji. OTPORNOST Kvalitet koji omogućava nekim mladim ljudima da ispune svoje živote uprkos obeshrabrujućoj prošlosti, problemima ili nedaćama koje su prošli ili pritisku koji su mogli doživjeti. POLUSAMOSTALNI ŽIVOT Oblik brige u kojem se mladi ljudi podržavaju da postanu samostalni u kontekstu sopstvenog doma, zajedničkog domaćinstva, hostela ili drugog oblika smještaja. TOPLI DOM ZA SVAKO DIJETE www.sos-ds.ba
Benzer belgeler
Broj 397, Mesec Februar
sada, a ne pre pola godine, godinu, dve godine...
Da pri~a o EPS-u i elektri~noj energiji ide
nekim drugim, novim, ali i nepoznatim tokom, govori i ~iwenica da sada mnogi uva`avaju wegovu
realnu vr...
više
Svako navedeno tematsko područje opisuje jedan temeljni oblik, ili temeljni impuls za nastanak
društvenosti. Agresivnost je jedna od temeljnih odlika životinjskih jedinki i ...
Babel 2007
Kadaré, Ismaïl. - Il crepuscolo degli dei della steppa / Ismail Kadaré ; [trad. di Mario
Varca]. - Torino : SEI, 1982
BZ-Biblioteca cantonale. Magazzino. Segnatura:BZA 5673
RAMAZANSKA VAKTIJA 2016.xlsx
"Bosnjacka Zajednica Boston"
RAMAZANSKA VAKTIJA 2016 / 1437
"Ramazan Serif Mubarek Olsun"
Ramazan